Tlo majke Zemlje pati

Gazimo svoja polja i livade doslovno nogama, a ipak je tlo osnova života. Živi dio zemljine kore, tlo filtrira kišnicu kako bi stvorio novu, čistu pitku vodu. Nisu šume, već je tlo stvara najveće zalihe ugljika na našem planetu nakon okeana. Bez snage tla ne bi bilo hrane. Preko 90 posto naše hrane raste u tlu. Svaka mrkva, hljeb, odrezak, jaje pa čak i mlijeko sadrže hranjive tvari iz tla. I unutar toga se puno toga događa: dvije trećine svjetskih vrsta živi pod zemljom. Žive na jednom hektaru (100 metara x 100 metara) tla trilioni su mikroorganizama poput algi, bakterija i gljivica, čija ukupna težina iznosi oko (između 500 i 2000 kg = 2 tone maksimalno) 15 tona. To odgovara težini oko četiri odrasla muška slona.

Svake godine u svijetu se izgubi oko 10 miliona hektara obradivog zemljišta, što je područje veličine Južne Koreje. Danas četvrtina ukupne svjetske površine tla sadrži znatno manje humusa i hranjivih sastojaka nego prije 25 godina ili više nije pogodna za uzgoj usjeva. To je zbog krčenja šume, "posijeci i spali" poljoprivrede, intenzivnog uzgoja i začepljenja tla (prekrivanje površine tla nepropusnim materijalima poput betona i kamena za nove zgrade, ceste itd.).

Počinje uticajem vremena na stijene. Toplina i vlaga pokreću hemijske reakcije koje pomažu raspadanju stijena u sitne čestice koje prave tlo. Ostaci biljaka i životinja, kao i lišće i igle drveća koji su pali na tlo tvore sloj organske tvari koji mikroorganizmi polako razgrađuju u humus. Ovaj sloj humusa sadrži vitalne hranjive tvari i minerale za biljke i male organizme u tlu. Normalno obradivo tlo ima sadržaj humusa od oko 1 do 4 posto. Takozvano crno tlo, koje je posebno bogato humusom, može sadržavati do 12 posto humusa.

Koliko je prostora potrebno za proizvodnju odjeće koju nosite i hrane koju jedete, kako biste osigurali potrebnu energiju, odlagali smeće i obavljali svoje svakodnevne aktivnosti? Ta se brojka naziva našim „ekološkim otiskom“ i izražava se u globalnim hektarima (gha) po osobi godišnje.
Zemljin ukupni biokapacitet zadnji je put izračunat na 1,7 gha po osobi godišnje. Međutim, svaka osoba u prosjeku troši 3,3 gha godišnje. Ljudi koji žive u industrijskim zemljama imaju posebno veliki ekološki otisak. Na web stranici data.footprintnetwork.org možete vidjeti koliko je prosječan otisak u vašoj zemlji.

Franklin D. Roosevelt, 32. predsjednik Sjedinjenih Država, prepoznao je još 1937. godine: „Nacija koja uništava svoje tlo, uništava sebe.“ Svjetski dan tla uveden je 2002. na 17. svjetskom kongresu Međunarodne unije znanosti o tlu. (IUSS). Od tada, svakog 5. decembra, brojne kampanje širom svijeta skreću pažnju na vitalnu važnost očuvanja zemaljskih resursa tla. UN-ovom Agendom 2030 za održivi razvoj, koju je međunarodna zajednica usvojila 2015., zaštita tla je jedan od glavnih ciljeva.

Očuvanje tla može se započeti kod kuće. Ako imate travnjak, nemojte ga obrezati na savršenu zelenu površinu, već dopustite da na njemu raste bezbroj cvjetova i divljih biljaka, pružajući stanište malim organizmima i raznolikost korijena koji raste do različitih dubina u tlo. Vrtlarenje bez pesticida pomaže u održavanju tla zdravim i funkcionalnim, dok nezaštićena područja omogućuju da kišnica prodire u zemlju. Korištenjem „zelenog đubriva“ poboljšava se i kvaliteta tla. Umjesto da u vrtu ostave gole mrlje, ove pokrovne kulture mogu se sijati kako bi se spriječila erozija, poboljšalo zadržavanje vode i prozračivanje tla, povećao sadržaj dušika u tlu i pomogao formiranju novog humusa pružanjem hrane za organizme u tlu. Odgovarajuće biljke uključuju lupin, kopar, djetelinu, neven (Calendula officinalis) i grahorice. Evo kako: posijte biljke koje čine zeleno đubrivo. Malo prije cvjetanja, pokosite ih ili ugazite u tlo ili pustite da se smrznu i osuše; mogu se sjeći veći dijelovi biljaka. Zatim zagrnite vrt s njima, šireći ih po cijelom tlu.

References

www.boell.de/sites/default/files/bodenatlas2015_iv.pdf
www.agrarheute.com/management/finanzen/zehn-fakten-ackerboden-445152
www.bmel.de/DE/Landwirtschaft/Pflanzenbau/Boden/Boden_node.html
www.umweltbundesamt.de/presse/pressemitteilungen/weltweit-gehen-jaehrlich-10-millionen-hektar
www.umweltbundesamt.de/themen/abschlussveranstaltungen-internationalen-jahr-des)
https://www.bund-mecklenburg-vorpommern.de/service/meldungen/detail/news/noch-60-ernten-dann-ist-schluss/
www.fao.org/soils-2015/events/detail/en/c/338738/
www.scientificamerican.com/article/only-60-years-of-farming-left-if-soil-degradation-continues/
www.lfu.bayern.de/buerger/doc/uw_67_umweltmedium_boden.pdf
https://www.umweltbundesamt.de/daten/flaeche-boden-land-oekosysteme/boden/humusstatus-der-boeden#textpart-1
https://www.wwf.de/earth-overshoot-day/
http://data.footprintnetwork.org/#/
https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780191843730.001.0001/q-oro-ed5-00008907 
https://gsf.globalsoilweek.org/thematic-areas/sustainable-development-goals
www.nabu.de/umwelt-und-ressourcen/oekologisch-leben/balkon-und-garten/pflege/giftfrei/00583.html)
http://region-hannover.bund.net/fileadmin/bundgruppen/bcmshannover/Universum_Kleingarten/Flyer_zum_Download/Flyer_Gruenduenger_Universum_Kleingarten.pdf