Kako kompost pomaže u vašoj bašti?

Martina Kolarek: Kompostiranje vas nagrađuje plodnim tlom i zdravim biljkama – i manje zalijevanja, gnojenja i kontrole štetočina. Kompost zemljištu dodaje hranjive tvari. Hranjenjem tla organskim materijalima stvaramo stanište za bezbroj organizama i mikroorganizama koji rade na održavanju tla zdravim.

MK: Zemljište je plodno kada sadrži mnogo različitih živih organizama. Oni stvaraju strukturu tla koja pohranjuje zrak, vodu i hranjive tvari i čini ih dostupnim biljkama za rast i razvoj. Dodavanje gnojiva u tlo bez strukture ne pomaže: tlo ga ne može apsorbirati, pa ide direktno u podzemne vode, a biljke ne mogu pristupiti hranjivim tvarima. Osim što poboljšava tlo, kompost pomaže u zaštiti vode od zagađenja smanjujući eroziju. Također poboljšava klimu: biljke apsorbiraju ugljik iz zraka i otpuštaju ga u tlo bogato kompostom, koje skladišti ugljik u svojim vitalnim podzemnim strukturama.

MK: Zemljište koje sadrži adekvatnu količinu humusa je tamno smeđe, vlažno i dobro miriše. Ako tlo ima premalo humusa, izgleda blijedo i suho i uopće nema mirisa. To je kao pustinja jer tamo ništa ne može rasti.

MK: Humus je organski dio tla, proizvod zemljišnih organizama. Oni probavljaju i pretvaraju mrtve biljke, životinje i mikroorganizme u molekule. Otpale jabuke, kruške i lišće vremenom će se prirodno raspasti i pretvoriti u humus – kompost ubrzava ovaj proces. Slični procesi razgradnje i transformacije mogu pretvoriti otpad iz vašeg vrta, voća i povrća u kompost. Tanak, gornji sloj plodnog tla uvijek se sastoji od mješavine organske i neorganske tvari. Dodavanje prašine vulkanske stijene bogate mineralima u kompost stoga pomaže u optimizaciji humusa.

MK: Nemojte dodavati kuhane ili začinjene ostatke. Bez hljeba, bez peciva. Umjereno dodajte kore citrusa; privlače zelenu plijesan. Dodajte zelene baštenske reznice i korov, male grane i grančice i otpalo lišće u umjerenim količinama. I, naravno, svo neželjeno sirovo voće i povrće iz kuhinje. Kore od banane su takođe dobre, kao i talog kafe i listovi čaja – u malim količinama za domaćinstvo.

Za dobar kompost potreban je balans strukturnih materija, nutrijenata i kontakt sa okolinom. Kompost je mnogo više od gnojiva – njegova mrvičasta, spužvasta struktura može istovremeno skladištiti hranjive tvari, zrak i vodu. Također pruža stanište za raznoliku zajednicu male flore i faune, koja održava tlo plodnim i otpornim na vjetar i vodenu eroziju.

MK: U zavisnosti od nutritivnih potreba biljaka koje uzgajate, unesite 1 do 3 litre komposta u gornji sloj vaše baštenske zemlje. Vrući kompost je vrlo bogat hranjivim tvarima i strukturom, što ga čini manje pogodnim za uzgoj sjemena. Bolje ga je koristiti za biljke čiji su korijeni već u potpunosti formirani.

Pravljenje komposta nije teško, ali treba imati na umu nekoliko stvari. Toplu kompostnu hrpu najbolje je napraviti u jednom danu. Mineralna kamena prašina i domaći biljni ekstrakt obogaćuju mješavinu i stimuliraju proces kompostiranja. Raslojavanje materijala brzo i u pravoj kombinaciji omogućava da se kompost zagrije na pravu temperaturu. Ako ste početnik u kompostiranju, pažljivo slijedite upute. Sve je lakše i brže pripremati se što više to radite.

Za vrući kompost potreban vam je najmanje jedan kubni metar baštenskog otpada i kuhinjskih ostataka. Idealni sastojci za baštu uključuju pokošenu travu, reznice biljaka, korov, grančice, grane i nešto otpalog lišća. Kuhinjski sastojci uključuju sirovo povrće i voće, talog kafe i listove čaja. Kravlje i konjsko đubrivo i kompostabilni materijali poput smeđeg kartona također mogu ići u kompost.

Stvari koje će vam trebati da napravite hrpu komposta
 

• Odgovarajuća kanta za kuhinjske otpatke
• Kamena prašina/mineralni prah
• Biljni ekstrakt
• Izolacija od prirodnih vlakana

Jedan sloj komposta može sadržavati do devet različitih materijala: mješavinu vrtnog otpada, kuhinjskih ostataka, drvne sječke i piljevine, kravljeg ili konjskog gnoja i drugih kompostiranih proizvoda, poput usitnjenog kartona. Kuhinjski ostaci obezbeđuju esencijalne hranljive materije, dok baštenski otpad stvara strukturu.

Nasjeckajte ili isjeckajte materijale na male komadiće, a zatim ih dodajte jedan za drugim, odmah ih dobro promiješajte s ostalim materijalima istog sloja. U ovu smjesu dodajte mineralni prah. Zatim sipajte biljni ekstrakt i dodajte šaku baštenske zemlje. Odgovarajući sastav i dovoljno zraka i vlage ključni su za kvalitet komposta. Nakon što napravite vlastiti kompost, brzo ćete dobiti osjećaj za ispravan omjer sastojaka.

Vaša završena gomila komposta treba da bude visoka 1 do 1,5 metara. Najkasnije nakon dva dana postat će vruće, dostizaće temperaturu od 60 do 65 stepeni Celzijusa. Nakon tri do osam dana možete ukloniti izolacijski materijal kako bi se kompost mogao malo ohladiti. Kompost se zagrijava kada se mikroorganizmi aktiviraju, brzo se razmnožavaju i brzo razgrađuju organske tvari.

Međutim, to rade samo u optimalnim životnim uslovima – sa dovoljno hrane, vode, vazduha i prostora. Ovi mikroorganizmi služe i kao hrana za druge organizme u tlu koji kasnije migriraju u kompost i obnavljaju tlo za nas. Određene biljke mogu stimulirati mikrobnu aktivnost, pa pomaže da se u svaku kasnije doda malo biljnog ekstrakta. Kompostiranje nije tajna; to je umjetnost.

Vrući kompost pripremljen ljeti bit će gotov za otprilike 3 mjeseca. Zimi je potrebno oko šest mjeseci. Vruće kompostiranje ima prednosti u odnosu na konvencionalno hladno kompostiranje ili korištenje industrijskog komposta. Ne treba ga okretati, ne privlači štetočine i lako se pravi u različitim okruženjima. To je posebno važno za kompostiranje otpada od hrane i štedi rad, vrijeme i prostor.

Dipl.-Ing. Martina Kolarek

stručnjak za poljoprivrednu nauku o tlu i održivu ishranu

Dipl.-Ing. Martina Kolarek je stručnjak za poljoprivrednu zemlju i održivu ishranu. Ona je biohemičar i studirala je primijenjenu ekologiju na Univerzitetu prirodnih resursa i primijenjenih životnih nauka u Beču. U svojim radionicama pokazuje kako napraviti dobar kompost.